Tradicija&Baština

9 skulptura uočenih na Rivijeri: Likovi, legende i humor iza njih

26 ožujka, 2026

Makarska Riviera heart
one of the sculptures of makarska riviera, bronze statue holding a theater mask

Ako dovoljno usporiš dok šetaš Makarskom rivijerom, otkriti ćeš da je ona, zapravo, galerija na otvorenom. Razbacana po gradovima od Brela na sjeveru do Gradca i Zaostroga na jugu, izvanredna kolekcija brončanih i kamenih skulptura tiho bdije nad lukama, šetnicama i stjenovitim obalama.

Neke skulpture odaju počast ribarima i biskupima koji su oblikovali svakodnevni život na ovoj obali. Neke slave drevnu mitologiju i pomorsku vjeru. A barem jedna je jednostavno vrlo smiješna. Evo tvog vodiča kroz devet skulptura koje zaslužuju da ih potražiš.

1. Sredozemne medvjedice — Drvenik

Lokacija: Blizu trajektne luke Drvenik (veza za Hvar)

Tema: Divlje životinje i zaštita prirode

Uz samu obalu u Drveniku, odakle polazi trajekt za otok Hvar, dvije brončane sredozemne medvjedice odmaraju se uz more. Lokalno poznate kao sredozemna medvjedica (ponekad od milja zvane „morski medvjed“), ova su stvorenja nekada lutala skrivenim špiljama ove obale.

Ribari ih nisu uvijek rado vidjeli; medvjedice su često pljačkale mreže, ali ova skulptura slavi nešto drugo: nadu za njihov trajni povratak u čiste, zaštićene vode Rivijere. To je tihi spomenik krhkom suživotu između ljudi i mora.

  • Najbolje u kombinaciji s: Srednjovjekovnim stećcima (nadgrobnim spomenicima) na Kostanića grebu odmah iznad Drvenika, ili vožnjom na jug prema Gradcu i Bristu.

2. Naš vlastiti Manneken Pis — Gradac

Lokacija: Obalna šetnica Gradac

Tema: Dalmatinski humor, europska povijest

Na južnom kraju Rivijere, Gradac je postavio vlastitu verziju poznatog briselskog spomenika. Smješten na kamenom postolju koje službeno obilježava ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013., mali dječak radi ono što su dječaci oduvijek radili, s veselim zanemarivanjem geopolitičkog značaja.

To je jedan od najfinijih primjera klasičnog dalmatinskog humora: uzeti nešto golemo i ozbiljno i ispuhati to jednim, neodoljivim potezom. Gradac je također jedan od najtiših i najljepših gradova Rivijere, vrijedan zaustavljanja ne samo zbog skulpture, već i zbog svoje duge šljunčane plaže i mirnijeg tempa uz more.

  • Najbolje u kombinaciji s: Franjevačkim samostanom u obližnjem Zaostrogu, samo nekoliko minuta vožnje sjeverno duž obale.

3. Fra Aleksandar Ribičić — Zaostrog

Lokacija: Obalna šetnica Zaostrog

Tema: Znanje, botanika, franjevačka baština

Na zaostroškoj rivi, brončani fratar obavlja svoju uobičajenu večernju šetnju. Fra Aleksandar Ribičić bio je, po svim mjerilima, izvanredna figura: svećenik, filozof, knjižničar i cijenjeni botaničar koji je metodično dokumentirao mediteransku floru Rivijere u doba kada je veći dio Europe tek počeo primjećivati biljke koje rastu pod nogama.

Spomenik stoji na točnom dijelu obale gdje je šetao izvan zidina Franjevačkog samostana sv. Marije, jedne od najznačajnijih samostanskih knjižnica na dalmatinskoj obali. Ako te skulptura potakne da uđeš u sam samostan, učini to: zbirka rijetkih rukopisa knjižnice, uključujući gotovo 450 godina star arapsko-talijanski rječnik, doista je izvanredna.

  • Najbolje u kombinaciji s: Šetnjom sjeverno od Zaostroga obalnom stazom prema Bristu, ili vožnjom do Gradca.

4. Majka obitelji i Zvijezda mora — Igrane

Lokacija: Ispred župne crkve Gospe od Ružarija, Igrane

Tema: Pomorska vjera, obitelj, tradicija Stella Maris

Na uzvišenom mjestu u Igranama, selu čiji je visoki zvonik jedna od najprepoznatljivijih silueta na cijeloj Rivijeri, ovaj kip spaja dvije duboko ukorijenjene tradicije dalmatinske obale: toplinu majčinskog zaštitničkog zagrljaja i drevni koncept Stella Maris, Zvijezde mora.

Generacijama je Stella Maris ovdje bila doslovna: fiksna nebeska točka po kojoj su ribari navigirali tamnim Jadranom. Ova skulptura spaja sveto i domaće u jedinstveni oblik, gledajući prema otoku Hvaru, jedva vidljivom preko vode.

  • Najbolje u kombinaciji s: Obalnom stazom od Igrana na jug prema Živogošću, koja prolazi kroz drevne maslinike i završava blizu Franjevačkog samostana i poznate skulpture Nimfe iz rimskog doba.

5. Plivač Bonaca — Makarska

Lokacija: Promenada luke Makarska

Tema: Turistička baština, mediteranski način života

Na rubu makarske luke, brončani plivač lebdi vodoravno iznad betona, zatvorenih očiju, potpuno opušten, ne ide nikamo posebno. Stvoren da obilježi 100 godina organiziranog turizma u Makarskoj, plivač Bonaca jedna je od najfotografiranijih skulptura Rivijere i savršena vizualna metafora za ono što je ova obala oduvijek nudila: umjetnost lijepog nedjelovanja.

  • Najbolje u kombinaciji s: Šetnjom cijelom šetnicom Makarske, nakon čega slijedi posjet Franjevačkom samostanu ili botaničkoj stazi do Kotišine. Tučepi su samo nekoliko minuta dalje za one koji žele nastaviti duž obale.

6. Ribar — Podgora

Lokacija: Glavna luka Podgora

Tema: Pomorska baština, pomorski identitet

Na mirnom kraju podgorske luke, ribar bdije cijelu noć. Podgora je izgrađena na ribarstvu i pomorstvu mnogo prije nego što je stigao prvi turist, a ova detaljna brončana figura odaje počast osnivačkom duhu grada: muškarcima koji su prije zore porinuli drvene brodove u tamnu vodu i donijeli plodove mora natrag na obalu.

  • Najbolje u kombinaciji s: Kipom Uzorite na obližnjim stijenama i večernjom šetnjom podgorskom rivom, jednom od najatmosferičnijih promenada Rivijere.

7. Uzorita — Podgora

Lokacija: Stjenovita obala iznad mora, Podgora

Tema: Ljubav, čežnja, pomorski život

Na stjenovitoj izbočini iznad Jadrana u Podgori, Uzorita stoji s pogledom uprtim u otvoreni horizont. Ona je mornarska žena, ne specifična povijesna ličnost već arhetip, spoj svake žene koja je stajala na ovim stijenama gledajući more za brodom koji bi se mogao vratiti danas ili se možda nikad neće vratiti.

Skulptura hvata nešto specifično za ovaj dio obale: Jadran nije bio samo prekrasan prizor; bio je radno more, nepredvidivo i ravnodušno. Uzorita to pamti.

  • Najbolje u kombinaciji s: Kipom Ribara u luci ispod, i Spomenikom Galebova krila na brdu iznad; zajedno čine neslužbenu trilogiju pomorskog identiteta Podgore.

8. Nimfa — Živogošće

Lokacija: Blizu prirodnih izvora slatke vode, Živogošće

Tema: Mitologija vode, rimska baština

U Živogošću, Nimfa stoji pored slatkovodnih izvora koji daju identitet selu. Ovi izvori teku izravno iz vapnenačkog masiva Biokova i slave se barem od rimskih vremena: u blizini, uklesan u živu stijenu, nalazi se 1600 godina star epigram koji hvali vodu, vjerojatno najstarija „recenzija“ ikada napisana o ovom dijelu obale.

Skulptura povezuje selo s tim drevnim odnosom između planinske vode i ljudskog naselja. Živogošće se nalazi između Igrana na sjeveru i Drvenika na jugu, lako zaustavljanje duž obalne ceste.

  • Najbolje u kombinaciji s: Franjevačkim samostanom Svetog Križa u Živogošću i obalnom šetnjom na jug prema Drveniku.

9. Biskup Nikola Bijanković — Brela

Lokacija: Obalna staza Brela, blizu Brela kamena

Tema: Suosjećanje, lokalni povijesni identitet

Na breljanskoj obalnoj stazi, jednom od najslavnijih dijelova Rivijere, blizu poznatog Kamena Brela gdje usamljeni bor raste iz stijene u moru, stoji spomenik biskupu iz 18. stoljeća koji je izabrao svoj narod umjesto svog srebra.

Nikola Bijanković se na ovoj obali pamti ne po teološkoj doktrini, već po ljudskom činu: tijekom razdoblja teške gladi, založio je vlastite crkvene dragocjenosti kako bi kupio hranu za narod Brela i okolnih naselja. U regiji gdje su more ili planina često povlačili crtu između preživljavanja i katastrofe, ljudi taj čin nikada nisu zaboravili.

  • Najbolje u kombinaciji s: Cijelom obalnom šetnjom od Brela prema Baškoj Vodi; staza prolazi pored Brela kamena i nastavlja se duž mora sve do uvale Vruja.

Ruta kroz galeriju skulptura Rivijere na otvorenom

Svih devet gore navedenih skulptura možete posjetiti u jednom danu vožnje obalnom cestom. Započnite u Brelima s biskupom Bijankovićem ujutro, zatim krenite na jug kroz Makarsku i Podgoru; zaustavite se u Igranama i Živogošću poslijepodne; i završite dan na rivi Zaostroga ili Gradca dok svjetlo postaje zlatno.

FOTO | BORIS LUETIĆ