Tradicija&Baština

Podrijetlo dalmatinskog psa: slika stara 300 godina skrivena u Zaostrogu

17 srpnja, 2026

Makarska Riviera heart
Detail of the Last supper painting showing the Dalmatian dog sitting under the table

Dalmatinac je jedan od najprepoznatljivijih pasa na svijetu, a ime ove obale nosi s razlogom. Jedan od najjasnijih dokaza koji povezuje pasminu s njezinom domovinom nije u muzeju ili arhivu — visi unutar aktivnog franjevačkog samostana na mirnom južnom dijelu Makarske rivijere, u Zaostrogu.

Što je slika dalmatinskog psa u Zaostrogu?

Unutar franjevačkog samostana Svete Marije u Zaostrogu visi ulje na platnu iz 18. stoljeća koje prikazuje Posljednju večeru (Posljednja večera). Na dnu platna, pored nogu apostola, sjedi bijeli pas prekriven jasnim crnim pjegama — naslikano, kako se većina izvora slaže, negdje između 1710. i 1750. godine. Naširoko se opisuje kao najraniji poznati prikaz cjelovitog dalmatinskog psa i jedan je od dokaza navedenih u službenoj povijesti pasmine.

Brze činjenice: dalmatinski pas iz Zaostroga

LokacijaFranjevački samostan Svete Marije, Zaostrog (južna Makarska rivijera)
Umjetničko djelo„Posljednja večera“ (Posljednja večera)
Procijenjena starostVećina izvora datira je oko 1710.–1750.; neki je šire opisuju kao „18. stoljeće“
UmjetnikNepoznat, često se pripisuje venecijanskoj slikarskoj školi
ZnačajJedan od najranijih poznatih prikaza cjelovitog dalmatinskog psa, naveden u službenom standardu pasmine FCI-ja

Pas na Posljednjoj večeri

U samostanskoj pinakoteci, velika barokna uljana slika Posljednje večere najprije vas privlači svojom biblijskom scenom, a zatim, pri bližem pregledu, malim detaljem na dnu platna. Mirno sjedi blizu nogu apostola pas s istom bijelom dlakom i crnim pjegama koje dalmatinca čine trenutno prepoznatljivim i danas.

U baroknoj religioznoj umjetnosti, psi su često simbolizirali odanost i vjernost. Ovdje je nepoznati slikar otišao korak dalje, utemeljio biblijsku scenu u lokalnom životu i dao psu nepogrešive oznake pasmine koja se već tada držala u ovom dijelu Dalmacije.

Zašto je ova slika važna

Neki je opisuju kao najstariju sliku dalmatinca na svijetu, ali ta tvrdnja ne stoji. Ono što sliku iz Zaostroga izdvaja je specifičnije: naširoko se smatra najranijim poznatim prikazom cjelovitog dalmatinskog psa, a ne fragmenta viđenog između figura. Standard pasmine FCI (Fédération Cynologique Internationale) izričito se poziva na prikaz „u Zaostrogu, Dalmacija, Hrvatska“ kao dio dokumentiranog traga koji povezuje pasminu s ovom obalom.

Svakog kolovoza cijela rivijera postaje crno-bijela

Priča naslikana na tom platnu iz 18. stoljeća nije ostala u prošlosti. Svake godine 26. kolovoza, na Međunarodni dan psa, gradovi duž Makarske rivijere — od Brela do Gradca — sudjeluju u „Crno-bijeloj – Noći dalmatinskog psa“, tradiciji koja je započela u samom Zaostrogu, a predvodi je lokalna lutkarica i ljubiteljica pasa Božena Delaš. Trgovi i rive ispunjeni su crno-bijelim ukrasima, oslikavanjem lica, kostimima s motivima pasa i obiteljskim aktivnostima, pretvarajući cijelu obalu u živu posvetu istoj pjegavoj pasmini koja je tiho bdjela nad apostolima u Zaostrogu tri stoljeća. Ako vaš posjet padne na 26. kolovoza, vrijedi provjeriti koji grad na Rivijeri je domaćin ovogodišnje proslave.

Papirnati trag koji je dao ime pasmini

Slika u Zaostrogu jedan je dio duljeg povijesnog zapisa koji dalmatinca izravno povezuje s ovom regijom:

Crkvene kronike (1719.): najraniji pisani opis pasmine pojavljuje se u zapisima đakovačke biskupije, u kronikama biskupa Petra Bakića, gdje je pas nazvan na latinskom kao Canis Dalmaticus.

Thomas Pennant (1771.): britanski prirodoslovac dao je pasmini englesko ime u svojoj knjizi Synopsis of Quadrupeds, navodeći Dalmaciju kao njezino mjesto podrijetla.

Priznanje FCI-ja (1994.): Fédération Cynologique Internationale službeno je priznala Hrvatsku kao zemlju podrijetla dalmatinca, status potvrđen u njezinom trenutnom standardu pasmine, FCI br. 153.

Posjet franjevačkom samostanu u Zaostrogu

Franjevački samostan Svete Marije više je od doma za jednu sliku; to je jedno od kulturno najznačajnijih znamenitosti na Makarskoj rivijeri, osnovan u 15. stoljeću i još uvijek dom aktivne vjerske zajednice.

Izvan slike

Knjižnica: neki izvori navode samostansku zbirku od preko 20 000 svezaka (drugi navode više od 30 000), u svakom slučaju, uključuje vrijedne inkunabule, što znači knjige tiskane prije 1501. godine.

Botanički vrt: mirno unutarnje dvorište zasađeno s više od 250 vrsta mediteranskih i egzotičnih biljaka.

Spomen-soba fra Andrije Kačića Miošića: posvećena jednom od najslavenijih hrvatskih narodnih pjesnika, koji je živio i radio u ovom samostanu.

Planiranje posjeta

Kako doći: Zaostrog se nalazi na južnom kraju Makarske rivijere, otprilike 30–40 minuta vožnje autom južno od Makarske duž obalne ceste D8.

Radno vrijeme: samostanski muzej općenito je otvoren za posjetitelje, ali se radno vrijeme može razlikovati ovisno o sezoni. Vrijedi provjeriti izravno sa samostanom prije nego kreneš.

Dress code: ovo je aktivan samostan i sveti prostor, pa se od posjetitelja očekuje da se oblače s poštovanjem, s pokrivenim ramenima i koljenima.

Dalmatinac koji kaska kroz Disneyjev film ili čuva vatrogasnu postaju samo je razgledničarska verzija ove priče. Pogledaj malo bolje — u mirnu pinakoteku u Zaostrogu, pred noge naslikanih apostola — i isti pjegavi pas trči tri stoljeća duboko u povijest ove obale.

FOTO | BORIS LUETIĆ | TZ GRADAC