Hrana&Vino

Svaka regija Dalmacije čuva svoje slastice onako kako čuva obiteljske recepte — žestoko, i obično s pričom. Na Makarskoj rivijeri to znači bademe pržene u slatkiš, tijesto prženo dok ne pucketa i cijelu policu slastica koje se pojavljuju na svakom vjenčanju, krštenju i božićnom stolu, a da se nitko nikada ne slaže oko „ispravnog“ recepta.
Koji su tradicionalni deserti Makarske rivijere?
Stol s desertima Rivijere obično uključuje šećerane bademe, dalmatinsku verziju klasične punjene krafne i dvije vrlo različite vrste prženog tijesta: rafiole u obliku polumjeseca s bogatim filom te tanke kroštule posute šećerom. Nijedan od ovih deserta ne slijedi jedan jedini fiksni recept — svaka obitelj, a često i svaki grad, ima svoju verziju, a mještani će rado raspravljati čiji je najbolji. Ali ima još toga, zato čitaj dalje!

ŠEĆERANI BADEMI
Šećerani bademi: svadbena tradicija starija od same Dalmacije
Mnogo prije nego što su postali svečani zalogaj, šećerani bademi bili su svadbeni dar. Kaže se da običaj seže do starih Rimljana koji su mladencima darivali kandirane bademe — i tradicija zapravo nikad nije nestala. Lokalni običaj nalaže da se mladencima pokloni točno pet šećeranih badema, od kojih svaki predstavlja jednu želju: zdravlje, sreću, plodnost, bogatstvo i dugovječnost. Napravljeni od malo više od badema, šećera i vode, polako karameliziranih u širokoj tavi dok svaki badem ne bude prekriven tvrdom, sjajnom ljuskom, pojavljuju se stalno za Božić, vjenčanja i krštenja diljem Rivijere—sićušan, hrskav način da nekome poželiš sve najbolje.

KRAFNE
Dalmatinska krafna: klasik s tržnice
Okrugla, zlatna i often posuta ili punjena, dalmatinska krafna bliska je rodbina srednjoeuropskog krapfena, općenito smatrana jednom od najranijih krafni europskog tipa. Na Rivijeri se pojavljuje gdje god se ljudi okupljaju: štandovi na tržnici, gradski trgovi, košara koju nosi dijete provlačeći se kroz gužvu. To je jedan od onih deserta koje nitko ne planira jesti, a onda ih nekako svi pojedu.

RAFIOLI
Rafioli: dalmatinsko blago u obliku polumjeseca
Malo dalmatinskih deserata nosi toliko lokalnog ponosa koliko rafioli: pecivo u obliku polumjeseca ili školjke s bogatim, obično bademovim filom, toliko povezano s regionalnim identitetom da je Hrvatska vještinu njihove izrade proglasila dijelom svoje nematerijalne kulturne baštine.
Njihovi korijeni sežu u kasni srednji vijek, s pisanim receptima koji se pojavljuju već u 15. i 16. stoljeću, kao dio šire mediteranske obitelji punjenih peciva koja uključuje i sicilijanske i genoveške verzije. Međutim, na hrvatskoj obali svaki je grad prilagodio recepturu: trogirski rafioli oslanjaju se na bademe, imotski koriste orahe, Sinj dodaje čokoladu, korčulanska verzija (zvani klašuni) donosi naranču, a i Rivijera ima svoju vlastitu lokalnu verziju. Pitaj pet baka za „taj“ recept za rafioli, i dobit ćeš pet samouvjerenih, potpuno različitih odgovora — svi su točni.
Napravi svoje dalmatinske rafiole
| Tijesto | Brašno 500 g, vanilin šećer 1 vrećica, limun šećer (ili ribana kora limuna) 1 vrećica, prstohvat soli, maslac 140 g, 2 jaja, 1 žumanjak, kiselo vrhnje 1–2 žlice |
| Fil | Mljeveni blanširani bademi 200 g, šećer 100 g, 1 jaje, džem od višanja 200 g, bademov ili voćni liker (maraschino) 2 žlice, plus bjelanjak za premazivanje i krupni šećer za posipanje |
1. Pomiješajte brašno s vanilin šećerom, šećerom s limunom i solju. Dodajte omekšani maslac, jaja i žumanjak, a zatim umiješajte kiselo vrhnje dok ne dobijete glatko, elastično tijesto. Umotajte i ohladite oko sat vremena.
2. Za fil pomiješaj mljevene bademe, šećer, jaje, džem od višanja i liker, zatim umiješaj lagano umućeni bjelanjak.
3. Razvaljaj tijesto tanko i izreži velike krugove, otprilike 10 cm u promjeru.
4. Na sredinu svakog kruga stavite malu žličicu nadjeva. Rubove premažite bjelanjkom, presavijte u polumjesec i pritisnite rubove, a zatim ukrasite vilicom.
5. Posloži na pleh obložen papirom za pečenje, premažи vrhove bjelanjakom i posipi krupnim šećerom.
6. Peci na 170°C oko 20 minuta — rafioli bi trebali ostati blijedi, ne zlatnosmeđi.
7. Čim izađu iz pećnice, lagano ih poprskaj ili premažи likerom, zatim ih ostavi da se potpuno ohlade prije posluživanja.

KROŠTULE
Kroštule: zvuk dalmatinske karnevalske sezone
Ako su rafioli tihi, strpljivi desert Dalmacije, kroštule su njezin bučni: tanke, uvijene vrpce prženog tijesta koje se raspadnu u mrvice čim ih zagrizete. Napravljene od malo više od brašna, jaja i šećera, svoj pravi karakter dobivaju po tome što se dodaje u tijesto: kapljica domaćeg likera ili žestokog pića, rakije, maraskina, čak i žlica vinskog octa na nekim otocima, što ih održava lakima i sprječava da postanu masne u vrućem ulju. Posute šećerom u prahu dok su još tople, jednako su dio dalmatinske karnevalske sezone kao i bilo koja povorka, a desert koji, za razliku od većine prženih slastica, zapravo postaje bolji kad odstoji dan-dva u limenci.

MANDULET
Mandulet: slatka strana krša
Ako krš ima slatku stranu, to je mandulet. Ovaj klasični bademov nugat odaje počast otpornim bademovim stablima koja rastu na nižim padinama Biokova, iznad Makarske, Baške Vode i Brele. Pravi se na spor način: trideset minuta neprekidnog mućenja na pari daje laganu, prozračnu smjesu od bjelanjaka, meda i prženih badema, koja se potom prešanjem stavlja između tankih oblatni dok se ne stegne. Rezultat je hrskav izvana i medeno sladak iznutra, stalnica na proslavama u svakom selu na Rivijeri, od Podgore do Drvenika.

MAKARANA
Torta Makarana: bademova torta s kraljevskom legendom
Nijedan stol s desertima Rivijere nije potpun bez torte Makarane, prepoznatljive bademove torte regije: fil bez brašna od mljevenih badema, jaja, šećera, kore naranče i limuna i malo maraschino likera, pečen u tankoj maslačnoj kori od tijesta i izrezan u kriške u obliku romba.
Lokalna legenda povezuje njezino ime sa saksonskim kraljem iz 19. stoljeća koji je, oduševljen neobičnim desertom rezanim u obliku dijamanta koji mu je poslužen na putovanju uz Biokovo, navodno izjavio: „Neka se zove Makarana“. Kulturna težina ove torte nije samo folklor: 2012. godine Ministarstvo kulture Hrvatske službeno je proglasilo vještinu njezine izrade dijelom nematerijalne kulturne baštine zemlje. Povijesno gledano, riječ je o zimskoj, svečanoj torti koja se pravila samo kad su svježe naranče bile u sezoni, a i danas ostaje žestoko čuvan obiteljski recept.
Dakle, koji od ovih deserta želiš probati prvi?
Između svadbenog badema, tržne krafne, polumjeseca rafiola i hrskave šake kroštula, Makarska rivijera nikad nije trebala razrađene deserte da bi prigoda bila posebna — samo dobre bademe, strpljive ruke i recept prenesen od nekoga tko je odbio da ga pravilno zapiše.
FOTO | BORIS LUETIĆ | TZ MAKARSKA
Više priča za istražiti






