Tradicija&Baština
U 9. stoljeću Mletačka Republika željela je potpunu vlast nad Jadranom, a hrvatska obala stalno joj je stajala na putu. Brodovi odani hrvatskom knezu Domagoju već su godinama Mlečanima otežavali slobodnu plovidbu. Do 880-ih Venecija je dobila novog i sve opasnijeg suparnika: Neretvansku kneževinu, čije su stanovnike susjedi poznavali kao Neretvane ili Narentane.
Bila je to mala, neovisna hrvatska kneževina sa središtem na području delte Neretve, kojoj su pripadali i okolni otoci, među njima Mljet, Korčula, Brač i Hvar. Njezini su pomorci i ratnici desetljećima napadali mletačke brodove i ometali trgovačke putove, a Venecija ih je bezuspješno pokušavala staviti pod svoju vlast. Kad diplomacija nije uspjela, Venecija se počela pripremati za sukob.
Pomorska bitka 18. rujna 887.
Godine 887. novoizabrani dužd Petar I. Candiano odlučio je jednom zauvijek riješiti taj problem. Okupio je flotu od 12 ratnih galija, od kojih je svaka prevozila oko 60 naoružanih ljudi, što je za ono vrijeme bila ozbiljna vojna sila, i zaplovio prema području današnje Makarske rivijere.
Flota je ujutro 18. rujna 887. stigla pred obalu kod Tučepi. Candiano je prvi napao i potopio ili zapalio nekoliko neretvanskih brodova. Uvjeren u svoju prednost, nastavio je napad i naredio vojnicima da se iskrcaju kako bi napali i s kopna.
Ta se odluka pokazala kobnom. Neretvani, čija se pomorska snaga temeljila na brzini i iznenađenju, a ne na veličini flote, pregrupirali su se i snažno uzvratili. Ono što je počelo kao mletačka prednost pretvorilo se u potpuni poraz, i na moru i na kopnu. Prema mletačkom kroničaru Ivanu Đakonu, koji je bitku zabilježio pod nazivom Mucules, mletačka je vojska bila potpuno razbijena. U borbi je poginuo i sam dužd Petar I. Candiano, prvi mletački dužd koji je pao u bitci.
Posljedice bitke
Poraz je ostavio dubok trag na mletačkim ambicijama. Republika više nikad nije pokušala tako izravan napad velikih razmjera na Neretvane, a desetljećima nakon toga, sve do početka 11. stoljeća, Venecija je hrvatskim vladarima plaćala godišnji danak, tributum pacis, kako bi mogla nesmetano ploviti Jadranom. Time, međutim, mletački problemi s Neretvanima nisu zauvijek završili. Godine 948. Petar III. Candiano, unuk dužda poginulog kod Muculesa, pokrenuo je vlastiti pohod protiv iste kneževine i također doživio težak poraz.
Temelj hrvatske pomorske moći
Bitka kod Muculesa u Hrvatskoj se pamti kao jedan od temeljnih događaja hrvatske pomorske tradicije, što potvrđuje i spomen-ploča koju je Grad Makarska 2003. godine postavio na jednom od gradskih zidova. Predsjednik Franjo Tuđman 1993. godine službeno je proglasio 18. rujna Danom Hrvatske ratne mornarice, upravo u spomen na ovu bitku. Neretvanske pomorce koji su izborili ovu povijesnu pobjedu i danas se, među ostalim, časti Maratonom lađa, veslačkim natjecanjem u tradicionalnim plovilima od Metkovića do Ploča.
Ovogodišnje obilježavanje: Priče s mora
Ove godine, na 1139. obljetnicu bitke, Makarska ponovno oživljava ovu priču manifestacijom „Mucules 887: Priče s mora”, večernjim događanjem na Velikom mulu koje spaja povijest, gastronomiju i glazbu, uz suvremenu poruku o očuvanju zdravlja Jadranskog mora.
Oživljavanje povijesne bitke
Povijesni dio programa počinje u 19:30, kad povorka uz Gradsku glazbu Makarska i Karlovačke bubnjare kreće prema Velikom mulu. Uz skupine povijesnih rekonstruktora koračaju i gusari koji predstavljaju Neretvu, Omiš, Makarsku i Dubrovnik, najavljujući ono što slijedi.
U 20:00 na moru, u samoj luci, uprizoruje se pomorska bitka. Dolazak mletačkog broda, neretvanske lađe, gusari, glazba i scenski efekti dočaravaju atmosferu izvornog sukoba i pokazuju koliko je dugo identitet Makarske vezan uz more.
U sklopu obilježavanja i Hrvatska ratna mornarica proslavit će svoj dan: u makarskoj luci bit će usidren njezin brod, otvoren za razgledavanje tijekom dana.
Kuharski dvoboj s važnom porukom
Prije nego što povijest preuzme glavnu ulogu, večer u 18:30 počinje drukčijim natjecanjem: kuharskim dvobojem chefa Antonija Brajkovića i lokalnih kuhara, u kojem je glavna namirnica plavi rak.
Plavi rak strana je invazivna vrsta čija sve veća prisutnost u Jadranu ugrožava autohtoni morski svijet i stvara nove izazove za lokalno ribarstvo. Umjesto da se na njega gleda samo kao na problem, na ovom događanju završava na tanjuru. Kuhari pripremaju brudet od plavog raka i plavog raka s njokima, a natjecanje otvara i razgovor o invazivnim vrstama, održivom ribarstvu i plodovima mora te ravnoteži morskog ekosustava.
Glazba uživo za kraj večeri
Nakon kuharskog dvoboja i povijesnog programa večer se pretvara u slavlje. U 20:30 na pozornicu na Velikom mulu izlaze Neno Belan i njegov bend i koncertom zaključuju večer.
Praktične informacije
- Datum: petak, 18. rujna 2026. (događanje se održava svake godine na isti datum)
- Lokacija: Veliki mul, Makarska
- Program: kuharski dvoboj u 18:30, povorka u 19:30, uprizorenje pomorske bitke u 20:00 i koncert Nene Belana u 20:30. Pogledajte službeni program ovdje.
- Ulaz: besplatan i otvoren za sve
- Brod Hrvatske ratne mornarice također će tijekom dana biti otvoren za javnost u makarskoj luci.
