Tradicija&Baština
Dalmatinac je jedan od najprepoznatljivijih pasa na svijetu, a ime ove obale nosi s razlogom. Jedan od najjasnijih dokaza koji povezuje pasminu s njezinim domovinom nije u muzeju ili arhivu — visi unutar aktivnog franjevačkog samostana na mirnom južnom dijelu Makarske rivijere, u Zaostrogu.
Što je slika dalmatinskog psa u Zaostrogu?
U franjevačkom samostanu sv. Marije u Zaostrogu čuva se ulje na platnu iz 18. stoljeća s prikazom Posljednje večere. Na dnu platna, uz noge apostola, sjedi bijeli pas s jasnim crnim pjegama, naslikan, kako se slaže većina izvora, negdje između 1710. i 1750. godine. Često se opisuje kao najraniji poznati prikaz dalmatinskog psa sa svim obilježjima pasmine i jedan je od dokaza navedenih u službenoj povijesti pasmine.
Brze činjenice: dalmatinski pas iz Zaostroga
| Lokacija | Franjevački samostan Svete Marije, Zaostrog (južna Makarska rivijera) |
| Umjetničko djelo | „Posljednja večera“ |
| Procijenjena starost | Većina izvora datira je oko 1710.–1750.; neki je šire opisuju kao „18. stoljeće“ |
| Autor | Nepoznat, često se pripisuje venecijanskoj slikarskoj školi |
| Značaj | Jedan od najranijih poznatih prikaza dalmatinskog psa sa svim obilježjima pasmine, spomenut u službenom standardu pasmine FCI |
Pas na Posljednjoj večeri
U samostanskoj pinakoteci velika barokna slika Posljednje večere najprije privlači pogled biblijskim prizorom, a onda, kad se bolje zagledate, i malim detaljem na dnu platna. Pokraj nogu apostola mirno sjedi pas s istom bijelom dlakom i crnim pjegama po kojima je dalmatinac i danas prepoznatljiv na prvi pogled.
U baroknoj sakralnoj umjetnosti psi su se često slikali kao simbol odanosti i vjernosti. Ovdje je nepoznati slikar otišao korak dalje i biblijski prizor smjestio u lokalni život, dajući psu nepogrešiva obilježja pasmine koja se već tada uzgajala u ovom dijelu Dalmacije.
Zašto je ova slika važna
Katkad se navodi kao najstarija slika dalmatinca na svijetu, ali ta tvrdnja ne stoji. Ono po čemu je slika iz Zaostroga posebna preciznije je od toga: smatra se najranijim poznatim prikazom cijelog dalmatinskog psa, a ne samo dijela psa koji viri između likova. Službeni standard pasmine FCI (Fédération Cynologique Internationale) izričito spominje prikaz „u Zaostrogu, Dalmacija, Hrvatska“ kao dio dokumentiranog traga koji pasminu povezuje s ovom obalom.
Svakog kolovoza cijela rivijera postaje crno-bijela
Priča naslikana na tom platnu iz 18. stoljeća nije ostala u prošlosti. Svake godine 26. kolovoza, na Međunarodni dan pasa, mjesta duž Makarske rivijere, od Brela do Gradca, sudjeluju u „Crno-bijeloj, noći dalmatinskog psa“, tradiciji koja je počela upravo u Zaostrogu, na poticaj lutkarice i ljubiteljice pasa Božene Delaš. Trgovi i rive ispune se crno-bijelim ukrasima, oslikavanjem lica, kostimima na temu pasa i obiteljskim aktivnostima, a cijela obala postaje živi spomenik istoj pjegavoj pasmini koja već tri stoljeća tiho bdije nad apostolima u Zaostrogu. Ako ste na Rivijeri 26. kolovoza, provjerite koja su mjesta domaćini ovogodišnje proslave.
Pisani trag koji je pasmini dao ime
Slika u Zaostrogu samo je dio duljeg povijesnog traga koji dalmatinca izravno povezuje s ovim krajem:
Crkvene kronike (1719.): najraniji pisani opis pasmine nalazi se u zapisima Đakovačke biskupije, u kronikama biskupa Petra Bakića, gdje se pas na latinskom naziva Canis Dalmaticus.
Thomas Pennant (1771.): britanski prirodoslovac dao je pasmini englesko ime u knjizi Synopsis of Quadrupeds i kao mjesto njezina podrijetla naveo Dalmaciju.
Priznanje FCI (1994.): Fédération Cynologique Internationale službeno je priznala Hrvatsku kao zemlju podrijetla dalmatinca, što potvrđuje i važeći standard pasmine, FCI br. 153.
Posjet franjevačkom samostanu u Zaostrogu
Samostan sv. Marije nije samo dom jedne slike. Riječ je o jednoj od kulturno najvažnijih znamenitosti cijele Makarske rivijere, osnovanoj u 15. stoljeću, u kojoj i danas živi redovnička zajednica.
Što još vidjeti
Knjižnica: neki izvori navode da samostanska zbirka ima više od 20.000 svezaka, a drugi više od 30.000. U svakom slučaju, u njoj su i vrijedne inkunabule, knjige tiskane prije 1501. godine.
Botanički vrt: mirno unutarnje dvorište s više od 250 vrsta mediteranskog i egzotičnog bilja.
Spomen-soba fra Andrije Kačića Miošića: posvećena jednom od najslavnijih hrvatskih narodnih pjesnika, koji je živio i radio u ovom samostanu.
Planiranje posjeta
Kako doći: Zaostrog je na južnom dijelu Makarske rivijere, otprilike 30 do 40 minuta vožnje automobilom južno od Makarske, obalnom cestom D8.
Radno vrijeme: samostanski muzej uglavnom je otvoren za posjetitelje, ali radno vrijeme ovisi o sezoni. Prije polaska provjerite ga izravno u samostanu.
Odijevanje: ovo je samostan u kojem se i danas živi i sveto mjesto, pa se od posjetitelja očekuje primjerena odjeća, s pokrivenim ramenima i koljenima.
Dalmatinac koji juri kroz Disneyjev film ili čuva vatrogasnu postaju tek je razglednica ove priče. Pogledajte malo pažljivije, u mirnoj pinakoteci u Zaostrogu, pred nogama naslikanih apostola, i vidjet ćete kako isti pjegavi pas vodi tri stoljeća duboko u povijest ove obale.
